ANALIZIRAMO

NEUROLOŠKINJA OTKRIVA: Evo kako su oči povezane s neurološkim sistemom i šta uraditi ako osetite dvostruki vid

Piše: Marija Bošnjak Pašić, prof. dr. sc.

prof. dr. sc., specijalist neurolog, subspecijalist neuroimunologije, KBC Zagreb

Dvostruki vid može se pojaviti na jednom ili oba oka, privremeno ili trajno. Ovo su bolesti koje mogu biti uzrok

Očni mišići mogu da rade danju i noću bez odmora i uz srce su najbrži i najopterećeniji mišić u telu. Procenjuje se da će naše oko tokom života trepnuti otprilike 5,2 miliona puta svake godine. Čak 90 posto informacija iz naše okoline primamo preko očiju.

Od 2,2 milijarde ljudi u svetu koji imaju neku bolest oka, kod najmanje milijardu njih, prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, bolest se mogla sprečiti. Uz starenje i genetske predispozicije, na zdravlje oka utiče još puno faktora na koje možemo sami uticati i tako sprečiti bolesti i zaštititi svoje zdravlje. Vodeći oftalmolozi, neurolozi, endokrinolozi, psihijatri, reumatolozi, estetski hirurzi, otorinolaringolozi, porodični lekari, farmaceuti i inženjeri okupljeni u X Labu – expert research hubu JGL-a – analiziraju najnovija istraživanja i, primenjujući holistički pristup, otkrivaju kako se kvalitetno brinuti za zdravlje očiju i zašto je to važno za celo tijelo.

Oko je povezano s neuromišićnim strukturama u očnoj šupljini, a čitavom dužinom vidnog puta sa središnjim i autonomnim nervnim sistemom. Zato brojne neurološke bolesti mogu imati i oftalmološke simptome. Na koje simptome treba posebno obratiti pažnju? Za X Lab JGL-a sve to analizira ugledna neurološkinja prof. dr. Marija Bošnjak Pašić.

1. Koji se simptomi neuroloških bolesti manifestuju na očima?

Oftalmologija i neurologija imaju niz veza pošto je oko kao organ vida povezano s neuromišićnim strukturama u očnoj šupljini, a čitavom dužinom vidnog puta s moždanim strukturama, odnosno središnjim i autonomnim nervnim sistemom. Zato brojne neurološke bolesti koje su posledica oštećenja ili iritacije navedenih moždanih struktura, mišića ili živaca u očnoj šupljini mogu uz neurološke kliničke manifestacije i simptome imati za posledicu i oftalmološke manifestacije bolesti.

• Cerebrovaskularne bolesti
Najčešće su to cerebrovaskularne bolesti koje se mogu ispoljiti kroz oštećenja vida po tipu ispada vidnog polja, kratkotrajnih prolaznih zamagljenja vida, gubitka vida na jednom ili oba oka, prolaznim dvoslikama, vidnim halucinacijama, optičkom agnozijom, poremećajima bulbomotorike tj. pokreta očnih jabučica, a mogu biti uzrokovane promenama na krvnim sudovima.

• Glavobolje
Glavobolja kao jedan od najčešćih neuroloških simptoma može biti uzrokovana traumom, vaskularnim smetnjama, upalnim bolestima, kao i tumorima središnjeg nervnog sistema. Najčešća je glavobolja koja je vrlo često udružena s vidnim manifestacijama (u obliku iskrivljene slike, bljeskova u vidnom polju, ispada dela vidnog polja, kompletnog prolaznog gubitka vida ili oštećenja bulbomotorike i periokularne boli) migrena.

• Tumori
Tumori mozga (benigni ili maligni), limfomi mozga i tumorski procesi hipofize ili samog očnog živca mogu takođe dovesti do poremećaja vida u zavisnosti od lokalizacije procesa (ispadi vidnog polja, protruzija bulbusa, zastojna papila).

• Upalne i druge bolesti
Upalne bolesti mozga, živaca ili mišića, metaboličke bolesti, endokrinološke bolesti, autoimune demijelinizirajuće bolesti, degenerativne bolesti središnjeg nervnog sistema, bolesti uzrokovane manjkom nutrijenata ili usled izloženosti toksinima mogu se manifestovati poremećajima vida u obliku fotofobije, zamagljenog vida, oslabljenog ili potpunog gubitka vida, poremećajem bulbomotorike, poremećajem percepcije boja, anizokorijom (stanje nejednake širine zenica) ili protruzijom bulbusa.

• Neuromišićne bolesti
Neuromišićne bolesti, od kojih je najznačajnija mijastenija gravis, mogu imati oftalmološke manifestacije (dvoslike, spušteni kapci).

• Traume
Traumatska oštećenja mozga i moždanih opni – od potresa mozga do subduralnog, epiduralnog krvarenja ili kontuzije mozga i moždanog edema – mogu uzrokovati očne manifestacije (smanjena oštrina vida, suženja vidnog polja, različitu širinu zenica).

• Epilepsija
Neke vrste epilepsije mogu biti udružene s očnim manifestacijama bilo da su vidni poremećaji prethodnica epileptičke manifestacije, a vrlo često vizuelne senzacije (fotostimulacija) mogu uticati na propagaciju epileptičkog napada, dok ispadi vida postkonvulzivno mogu biti tranzitorna ili trajna posledica epileptičke bolesti.

• Intoksikacije
Kod intoksikacija s poremećajem stanja svesti ili drugim neurološkim ispadima mogu biti izražene promene na zenicama (mioza, midrijaza) ili različiti ispadi vida.

• Drugi poremećaji nervnom sistema
Vrlo čest simptom je i blefarospazam – manifestuje se nevoljnim trzajevima ili pokretima odnosno grčem mišića najčešće gornjeg, a moguće i donjeg kapka. Manje trzanje kapka često je bezazleno i povezano sa svakodnevnim aktivnostima poput umora, stresa, prekomerne konzumacije kofeina, alkohola ili pušenja i osetljivosti na svetlost. Ponekad je takav simptom povezan i s uzimanjem nekih lekova ili s poremećajima središnjeg nervnog sistema koji uključuju Parkinsonovu bolest, multiplu sklerozu, Belovu paralizu, Turetov sindrom, distoniju.

2. Šta sve može da znači simptom dvostrukog vida?

Dvoslike predstavljaju poremećaj kada osoba umesto jednog predmeta vidi dvostruko ili dva predmeta. Može se pojaviti na jednom ili na oba oka. Takvo stanje može biti privremeno ili trajno.

Osim isključivo očnog poremećaja koji može uzrokovati dvoslike, postoji niz drugih oboljenja koja se mogu manifestovati dvoslikama – bolesti štitnjače, neurološke bolesti koje uzrokuju pareze moždanih živaca koji pokreću očne jabučice (treći, četvrti i šesti moždani živac). Najčešće su to cerebrovaskularne ili demijelinizacijske bolesti središnjeg nervnog sistema (najčešća je multipla skleroza) ili neuromišićne bolesti (miastenija gravis).

Kako bi se ustanovio navedeni poremećaj, neophodno je ispitivanje motorike, odnosno pokretljivosti očiju od strane oftalmologa i neurologa, a u slučaju sumnje, često je potrebno obaviti dodatnu oftalmološku i neuroradiološku obradu koja uključuje i MR mozga.

3. Kada je glavobolja povezana s problemom s očima?

Glavobolje usled cerebrovaskularnih bolesti, tumorskih procesa mozga i moždanih struktura, pseudotumora mozga, trauma mozga i upala mozga mogu da se manifestuju i ispadima vida. Najčešća glavobolja koja je vrlo često udružena s vidnim manifestacijama je migrena.

4. Kako na vreme uočiti simptome i kada je potreban pregled neurologa zbog simptoma na očima?

U slučaju bilo kakve promene vida u smislu prolaznog ili trajnog gubitka vida, prolaznog ili trajnog ispada u vidnom polju (jedne polovine, četvrtine, ispada perifernog vida), smanjenja vidne oštrine, zamagljenja vida, poremećaja kolornog vida, pojave dvoslika, bolova u očnoj šupljini, poremećaja pokreta očnih jabučica, neophodno je obaviti pregled oftalmologa i neurologa kako bi se isti poremećaj objektivizovao i obavila potrebna dodatna obrada.

5. Ko su neurooftalmolozi?

Neurooftalmolozi su najčešće subspecijalisti oftalmolozi koji se bave neurooftalmološkim poremećajima, odnosno vizuelnim simptomima koji su posledica bolesti središnjeg nervnog sistema – mozga i očnog živca i drugih živaca pokretača očne jabučice (treći, četvrti i šesti moždani živac), kao i mišića očne jabučice.

Vizuelni simptomi mogu se podeliti na gubitak vida ili probleme pokreta očiju. Gubitak vida može nastati zbog problema unutar očnog živca ili njegovih veza s vizuelnim delovima mozga.

Procena uključuje detaljna pitanja o simptomima, pregled vidnog sistema koji obuhvata određivanje oštrine vida i vidnog polja, oftalmoskopiju, ispitivanje pokretljivosti očiju, pregled kapaka i zenica i pregled drugih moždanih živaca. Važno je napomenuti da je očni živac (drugi moždani živac) deo središnjeg nervnog sistema i jedino pregledom očne pozadine imamo direktni uvid u središnji nervni sistem. Neurooftalmolozi često zahtevaju i konsultaciju neurologa, a najčešće je potrebno obaviti neku od neurofizioloških (VEP) i neuroradioloških pretraga (CT ili MR) kako bi se došlo do tačne dijagnoze i adekvatnog lečenja.

6. Kako zadržati što veći nivo zdravlja celog tela?

Raznovrsna zdrava i uravnotežena ishrana i rehidratacija, izbegavanje loših navika (pušenje, alkohol, razna sredstva zavisnosti), dovoljno odmora i sna, redovna fizička aktivnost, okruživanje pozitivnim ljudima i pozitivno razmišljanje, izbegavanje stresa… Ponekad je sve to lakše savetovati, a malo teže postići i primenjivati.

REŠI TEST

IMATE SUVO OKO? ODGOVORITE NA OVA 4 PITANJA I SAZNAJTE KAKO DA TO PREDUPREDITE I ŠTA DA UČINITE AKO VEĆ IMATE SIMPTOME

REŠI TEST

Infografika

NAJDETALJNIJI POGLED U OKO: 10 ČINJENICA KOJE RAZOTKRIVAJU ZAŠTO SE TREBA BRINUTI O ZDRAVLJU OKA

Pročitaj Više