OTKRIVAMO

LEKARKA ISTRAŽUJE: Kako naše oko reaguje kad svakodnevno koristimo pametni telefon i računar ili gledamo u sunce

Piše: Edita Kondža Krstonijević, dr. med.

dr. med, specijalista oftalmolog, subspecijalista dečje oftalmologije i strabologije, KBC Sveti Duh

Evo koje je svetlo najprijatnije našem oku, na šta treba paziti i kako se zaštititi da bismo poboljšali zdravlje očiju

— 15.09.2021. / 4 min čitanja

Prirodno svetlo je najprijatnije za naše oko. Boravak na dnevnom svetlu od 30-ak minuta dnevno podstiče proizvodnju serotonina i vitamina D koja je dovoljna za normalno funkcionisanje organizma i dugoročno zdravlje. Dokazano je da boravak od najmanje sat vremena na dnevnom svetlu smanjuje nastanak i progresiju kratkovidosti kod dece. To je preporuka dr. med. Edite Kondže Krstonijević, oftalmološkinje KBC Sveti Duh. Čak 90 posto informacija iz naše okoline primamo preko očiju. Očni mišići mogu da rade danju i noću bez odmora i uz srce su najbrži i najopterećeniji mišić u telu, ali ih moramo štititi. Od 2,2 milijarde ljudi u svetu koji imaju neku bolest oka, kod najmanje milijardu njih, prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, bolest se mogla sprečiti.

Zahvaljujući očima moguće je otkriti i neke druge bolesti jer pokazuju simptome dijabetesa, visokog krvnog pritiska ili reumatskih bolesti. Uz starenje i genetske predispozicije, na zdravlje oka utiče još mnogo faktora na koje možemo sami uticati i tako sprečiti bolesti i unaprediti svoje zdravlje. Zato, prvi put u Hrvatskoj, vodeći oftalmolozi, neurolozi, endokrinolozi, psihijatri, reumatolozi, otorinolaringolozi, estetski hirurzi, porodični lekari, farmaceuti i inženjeri okupljeni u X Labu – expert research hubu JGL-a – analiziraju najnovija istraživanja i, primenjujući holistički pristup, otkrivaju kako se kvalitetno brinuti za zdravlje očiju i zašto je to važno za celo telo.

1. Kojim je sve izvorima svetlosti svakodnevno izloženo naše oko i kako to utiče na naš vid?

Kad govorimo o mobilnim telefonima, tabletima, monitorima računala i televizorima, najčešće se spominje utjecaj plavog svjetla koje emitiraju ti uređaji. Plavo svjetlo prodire u dublje slojeve našeg oka, u mrežnicu, i dugoročna izloženost takvoj svjetlosti može imati negativne posljedice na vid.

Plavo je svjetlo dio vidljivog dijela spektra svjetlosti koji naše oko zamjećuje, kratke valne dužine od 380 do 500 nanometara i visoke energije. Sunčeva svjetlost najjači je prirodni izvor plavog svjetla koji je nužan za normalan cirkadijalni ritam pojedinca, dakle biološki ritam spavanja i budnosti važan za fiziološke i psihološke funkcije. Umjetno plavo svjetlo manjeg je intenziteta u odnosu na prirodno, ali smo mu dulje izloženi tijekom dana, na udaljenosti bližoj oku i u zatvorenim prostorima. Dugotrajna izloženost dovodi do zamora očiju poznatijeg kao „digital eyestrain“. Umjetno plavo svjetlo remeti cirkadijani ritam jer stanice mrežnice kada su mu izložene luče melanopsin, koji suprimira lučenje melatonina odgovornog za spavanje.

2. Da li smemo da gledamo direktno u Sunce?

Direktno gledanje u Sunce, čak i jako kratko, može uzrokovati oštećenje struktura oka. Ako pokušate gledati u Sunce, uočit ćete da je to jako teško i neugodno. Jako blještavilo odvraća pogled i zjenice se suze jer se oko prirodno štiti. Kod ljudi koji gledaju u Sunce dolazi do fototoksičnog i termalnog oštećenja središnjeg dijela mrežnice koje se naziva solarna makulopatija. Od većine oštećenja oko se oporavi u roku od šest mjeseci do godinu dana, ali kod nekih se vid više nikada u potpunosti ne popravi. Za promatranje pomrčine Sunca postoje odgovarajuće naočale, eclipse solar glasses, s ISO standardom jer obične sunčane naočale nisu adekvatne, kao ni druge vrste optičkih instrumenata. Kad govorimo o suncu, s prekomjernim izlaganjem povezujemo i UV zrake, od kojih trebamo zaštiti i oči, a ne samo kožu. Dugoročni, kumulativni učinci UV zraka na oko očituju se u pojavi mrene, pterigija i makularne degeneracije. UV zrake koje se reflektiraju s vodenih površina (mora, jezera), snijega, leda i pijeska također mogu dovesti do izravnog oštećenja površine oka, fotokeratitisa ili opekline rožnice, što je izrazito bolno i neugodno, ali je oporavak potpun.

3. Koje svetlo je najprijatnije za oko?

Prirodno svjetlo našem je oku najugodnije. Boravak na dnevnom svjetlu od 30-ak minuta dovodi do produkcije serotonina i vitamina D koja je dovoljna za normalno funkcioniranje organizma i dugoročno zdravlje. Dokazano je da boravak na dnevnom svjetlu od najmanje jedan sat tijekom dana smanjuje nastanak i progresiju kratkovidnosti kod djece. U vremenu u kojem živimo sve smo više izloženi umjetnom osvjetljenju i tu ne postoji idealno rješenje kojim bi se nadomjestilo prirodno svjetlo. Kad govorimo o umjetnom osvjetljenju, osim svjetline koja se mjeri u lumenima, na izvorima osvjetljenja može se vidjeti i oznaka K, koja označava temperaturu boje izvora svjetlosti. Imamo izvore osvjetljenja u rasponu od 1800 K (topla svjetla) do 6500 K (hladna svjetla). Što je veći broj K, izvor svjetla sadrži više plavog svjetla. Tako ćemo, ovisno o potrebama, izabrati izvor svjetla s većim K (3000 do 6500 K), odnosno hladno svjetlo za dnevne aktivnosti, osvjetljenje radnog mjesta ili škole kada nam je potrebna veća usredotočenost, a toplo svjetlo (do 3000 K), primjerice, za čitanje prije spavanja. U novije se vrijeme proizvodi i pametna rasvjeta (smart bulb) koja se prilagođava trenutnim potrebama u prostoru te se pomoću aplikacija može mijenjati od toplog prema hladnom svjetlu.

4. Kako razlikovati nelagodu očiju i simptome na koje bi trebalo reagovati?

Teško je ponekad procijeniti radi li se samo o umoru očiju ili je uzrok smetnji ipak neka očna bolest. Ako imamo odgovarajuće naočale za rad, ponekad i zaštitne naočale (žute leće) koje blokiraju plavo svjetlo, odgovarajuće osvjetljenje prostora i digitalnih uređaja na kojima radimo, a unatoč tome zamjećujemo nejasan vid, mutnu, iskrivljenu sliku, da se nešto u vidnom polju pojavljuje ili nestaje ili bilo druge promjene koje nisu uobičajene, preporuka je javiti se liječniku. Crvenilo očiju može biti uzrokovano iritacijom ili dugotrajnim gledanjem u ekrane, ali nakon kraćeg odmora trebalo bi spontano nestati. Kao prvu pomoć kod nelagode i umora u očima uvijek možemo koristiti umjetne suze, ali ako smetnje traju dulje, potreban je oftalmološki pregled.

5. Na šta treba paziti i kako se najbolje zaštititi da bismo poboljšali zdravlje očiju?

Prirodna, Sunčeva svjetlost prijeko je potrebna za normalno funkcioniranje i odrasli bi joj trebali biti izloženi minimalno 30 minuta dnevno. Za normalan rast oka kod djece potreban je jedan do tri sata boravka na dnevnom svjetlu.

Odrasli su, a djeca posebno, osjetljivi na prekomjerno izlaganje UVA i UVB zrakama, pa je potrebna zaštita (polarizacija) na postojećim naočalama ili su im potrebne sunčane naočale s UV filtrima. Nikada nemojte direktno gledati u sunce.

Kožu oko očiju i lica treba zaštititi kremom s UV zaštitnim faktorima, a zaštiti treba i glavu. Plavom smo svjetlu izloženi preko monitora, mobitela, LED svjetala, televizora i laptopa i na tim bi uređajima trebalo regulirati svjetlinu i uključiti filtar za plavo svjetlo. Preporuke su, a posebno za djecu, da se ne izlažemo izvorima plavog svjetla barem jedan do dva sata prije odlaska na spavanje radi održavanja normalnog ritma spavanja. Prilikom rada na računalu ili mobitelu važno je napraviti pauzu te svakih 20 minuta po nekoliko minuta gledati u daljinu i odmarati oči.

REŠI TEST

IMATE SUVO OKO? ODGOVORITE NA OVA 4 PITANJA I SAZNAJTE KAKO DA TO PREDUPREDITE I ŠTA DA UČINITE AKO VEĆ IMATE SIMPTOME

REŠI TEST

Infografika

NAJDETALJNIJI POGLED U OKO: 10 ČINJENICA KOJE RAZOTKRIVAJU ZAŠTO SE TREBA BRINUTI O ZDRAVLJU OKA

Pročitaj Više